Poštovani čitaoci:
- U našem regionu se od 21. do 27. maja održava tradicionalni Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu u Srbiji. Zemlja partner ove godine je Mađarska
- Američki nacionalni savet proizvođača svinjskog mesa će od 8. do 10. juna biti domaćin Svetskog sajma svinjskog mesa, najvećeg svetskog događaja posvećenog svinjetini. Hiljade profesionalaca za svinjsko meso će se okupiti da razgovaraju o temama i trendovima za 2022.
- Merck Animal Health, poznat kao MSD Animal Health izvan Sjedinjenih Država i Kanade, najavio je da će donirati 250.000 dolara Državnom univerzitetu Ajove (ISU) za podršku novoj laboratoriji za veterinarsku dijagnostiku.
Izgradnja prve faze objekta je u toku i trebalo bi da bude otvorena 2023. Donacija Merck Animal Health-a direktno podržava novu oblast „Nauka na ekranu“, koja poboljšava obrazovne mogućnosti za profesionalne i diplomirane studente, naučnike, dijagnostičare i praktičare.
- Guvernerka Kanzasa Lora Keli potpisala je zakon kojim se zabranjuje upotreba prepoznatljivih termina za meso na etiketama zamena za meso ako ne sadrže kvalifikacioni jezik koji označava da proizvodi ne sadrže meso. Predlog zakona zahteva da se hrana smatra pogrešno brendiranom ako je zamena za meso, a njeno označavanje koristi prepoznatljiv izraz za pravo meso bez odricanja odgovornosti u istaknutoj i upadljivoj veličini slova i u neposrednoj blizini prepoznatljivog izraza za meso.
- Zakonodavstvo koje je guverner odobrio prošle nedelje takođe uključuje definicije „analog mesa“ i „meso koje se može identifikovati“:
„Analog mesa“ je u definisana kao svaka hrana koja je približna estetskim kvalitetima, pre svega teksturi, ukusu i izgledu ili hemijskim karakteristikama bilo koje specifične vrste prehrambenih proizvoda od mesa ili živine, ali ne sadrži svinjsko ili živinsko meso.
„Izrazi za meso koji se mogu identifikovati“ obuhvataju goveđe meso, svinjetinu, pilitinu, ćuretinu, jagnjetinu, kozije meso, mleveno meso, odrezak, hamburger, pljeskavicu, rebra, pečenje, slaninu, bravur, viršle, šunku, kobasicu, pecivo, krilca i prsa .
- Vlada Kanade ulaže 543,271 Dolara za podršku Kanadskom savetu za meso (CMC) u njegovim naporima da poveća izvoz kanadskog crvenog mesa. Uz pomoć Kanadskog saveta za svinjetinu i Kanadskog udruženja stočara, CMC sprovodi globalnu tržišnu strategiju koja ima za cilj održavanje postojećih tržišta i identifikaciju novih mogućnosti za ostvarivanje trgovine.
- U Kini je prosečna cena žive vage bila 14,89 juana (2,11 evra)/kg, što je 3,0% više u odnosu na prethodnu nedelju. Cene živih svinja porasle su u 30 posmatranih provincija. Prosečna cena živih svinja u južnoj Kini bila je 17,64 juana (2,5 evra)/kg. Severozapadni region je niži na 13,83 juana (1,96 evra)/kg. Prosečna nacionalna cena svinjskog mesa bila je 24,51 juana (3,47 evra)/kg, 2,3% više nego nedelju dana ranije. Cene svinjskog mesa su porasle u 28 provincija. U južnoj Kini, prosečna cena svinjskog mesa bila je 29,84 juana (4,22 evra)/kg. Severoistočna Kina nešto niža, 21,23 juana (3 evra) / kg.
- Da bi rešila ogromnu logističku krizu, Kina obezbeđuje kontejnerski brodski transport. Kineski I strani brodski prevoznici, uključujući Maersk i OOCL, takođe su zvanično dobili pristup kineskim obalnim brodskim rutama između četiri ključne luke.
Maersk kaže da priprema prvu pošiljku na terminalu Jangšan u Šangaju
- U periodu od 1. do 12. maja 2021. Ukrajina je izvezla 667.000 tona žitarica.
„Za samo tri meseca, 20 miliona tona žitarica će morati da napusti Ukrajinu kroz infrastrukturu Evropske unije. Ovo je ogroman izazov, tako da je neophodno optimizovati lance snabdevanja, uvesti nove rute i izbegavati uska grla gde je to moguće“, rekla je Adina Valean , evropski komesar za saobraćaj.
- Svenja Šulce, nemački savezni ministar za razvoj (SPD), pozvala je na prekid upotrebe hrane i stočne hrane za biogoriva. To se navodi zbog dramatičnog rasta cena hrane širom sveta, uključujući rat u Ukrajini, rekao je Šulce za Bild am Sonntag. Pšenica, palmino ulje, seme uljane repice ili kukuruz više ne bi trebalo da se koriste za proizvodnju goriva (pre svega biogasa), ne samo u Nemačkoj već i na međunarodnom nivou. „Niko ne želi da preuzme odgovornost za glad u svetu, moramo prestati da stavljamo hranu u rezervoare“, rekao je Šulce.
Već krajem aprila, savezna ministarka za životnu sredinu Štefi Lemke (Stranka Zelenih) je takođe najavila planove za smanjenje upotrebe biogoriva. Shodno tome, u toku su konsultacije sa federalnim ministrom poljoprivrede Cemom Ozdemirom (Stranka Zelenih).
- Katalonski sektor za svinjarstvo osuđuje višak birokratije zbog nastavka uključivanja novih evropskih propisa u španski zakon, koji će biti dodati katalonskim i opštinskim propisima. PORCAT (Katalonsko udruženje uzgajivača svinja) skreće pažnju da se problem birokratije nije nimalo smanjio, već je raste godinama, i poziva administraciju da radi na pojednostavljivanju procedura koje otežavaju rad industrije svinja . Istovremeno, ASAJA Kuenka podseća da i ova oblast trpi posledice digitalnog jaza koji se već dešava u drugim sektorima društva i odbacuje činjenicu da sve više odredbi vodi ka korišćenju novih tehnologija bez uzimanja u obzir realnosti farmera.
- Roj Gali, predsednik irskog IFA komiteta za svinje, je rekao: „Veći prerađivači su posvećeni podršci uzgajivačima svinja i razumeju veoma ozbiljnu situaciju farmera... Oni su svesni gubitaka farmera na svojim farmama i hitne potrebe da se podignu cene. Gubimo 55 € po prodatoj svinji, a to traje već predugo. Sada nam je potrebno povećanje cena.”
Prema Galijevim rečima, „potrebno nam je 2 evra/kg od tržišta što je povećanje od 30 centi/kg do kraja meseca, inače je industrija u opasnosti od izumiranja. Na rafovima neće biti irske svinjetine. Ovaj početni zahtev od 2 €/kg ima za cilj da premosti jaz od 50 centi/kg do nulte ravnoteže, koja prema Teagasc-u trenutno iznosi oko 2,25 €/kg. Uzgajivači svinja trenutno dobijaju samo 12% od cene buta u prodavnicama. Predstavnik irske industrije svinja postavio je pitanje koje nas je sve ticalo:
„Ko dobija ostatak? Prerađivači ili supermarketi? Ako potrošač želi irsku svinjetinu, mora da plati fer cenu za to. Govorimo samo o ceni i opstanku sektora. "
Zarobljeni u sredini…
U međuvremenu, u Evropu stiže sve više podataka o smanjenju proizvodnje svinja.
U Nemačkoj je, prema Destatisu, zaklano ukupno 12,08 miliona svinja u periodu od januara do marta 2022. godine, što je smanjenje od 1,34 miliona (10%) u odnosu na prvi kvartal 2021. godine, dok je prosečna masa zaklanih svinja smanjena za 1,7 kg, na 95,5 kg po tovljeniku.
Prema Danskoj organizaciji za hranu i poljoprivredu (L&F), skoro 12,47 miliona svinja je uzgajano u Danskoj 1. aprila 2022, što je za 689.000 životinja manje (-5,2%) nego 12 meseci ranije.
Prema L&F-u, najnovije istraživanje na 1.700 farmi pokazalo je manje svinja u svim kategorijama.
- smanjen je broj tovljenika za 7 odsto na 2,91 milion u odnosu na prethodnu godinu.
- Broj prasadi težine 20-50 kg smanjen je za 4,5%, na 5,77 miliona.
- kod prasića od 20 kg cifra je opala za 4,7%, na 2,57 miliona.
- Kod priplodnih krmača pad je 74 hiljade (-5,8%), na 1,19 miliona u odnosu na prethodnu godinu.
Iz ovoga se može zaključiti da će proizvodnja prasadi u Danskoj nastaviti da opada kako godina bude odmicala.
Rat u Ukrajini utiče i na našu industriju. Prema Međunarodnom savetu za žitarice, Ukrajina je u sezoni 2020/2021. bila četvrti najveći svetski izvoznik kukuruza i šesti izvoznik pšenice sa 44,7 miliona tona izvezenih žitarica u Kinu, Afriku i Evropu. Pored toga, Ukrajina je jedan od najvećih proizvođača suncokretovog ulja.
Nedavno smo pokrenuli pitanje logističkog izazova zabrane izvoza žitarica. Sada dobijamo konkretne podatke o tome.
Prema ukrajinskom APK-Informu, zemlja će do kraja tekuće poljoprivredne sezone moći da izveze samo 45,5 miliona tona od rekordne žetve iz 2021. godine od 86 miliona tona. Na osnovu toga, zalihe žitarica i uljarica biće 21,3 miliona tona.
„Ovo je 4,2 puta više nego na kraju prethodne sezone i to ne dozvoljava da se značajan deo skladišnog kapaciteta oslobodi za novu žetvu“, dodali su analitičari.
Konsultantska kompanija APK-Inform procenjuje da bi do 2022. Ukrajina mogla da ubere 55,9 miliona tona žitarica i uljarica, što bi rezultiralo nedostatkom skladišta od 16,3 miliona tona.
Prema zvaničnim podacima Nacionalnog statističkog instituta Ukrajine, ukupan kapacitet skladišta zemlje je 75 miliona tona, od čega je 44,5 miliona tona u vlasništvu poljoprivrednika. Međutim, neki od skladišnih kapaciteta nalaze se u zonama sukoba, što smanjuje raspoloživi kapacitet skladištenja u Ukrajini na oko 61 milion tona. To znači da će 35% skladišnog kapaciteta već biti zauzeto do žetve 2022. godine.
U kriznim situacijama uvek ima nemilosrdnih igrača. Pre početka rata, cena transporta žitarica u ukrajinskim lukama Reni i Izmail iznosila je 5-6 dolara po toni, popevši se na 12 dolara u martu da bi dostigla 15 dolara po toni u aprilu i 20 dolara po toni u maju. „Razumem profit, ali četvorostruko povećanje više nije pitanje tržišta, već ucena“, rekao je Vadim Denisenko, savetnik ministra unutrašnjih poslova. „Govorimo o značaju izvoza, ali, nažalost, sve se ispostavilo kao prilika za zaradu, a ne prilika da se na bilo koji način pomogne privredi.
Kako je objavljeno, 13. Evropski simpozijum o zdravlju svinja održan je između 11. i 13. maja u Budimpešti. Jedan od sponzora simpozijuma bila je kompanija Topigs Norsvin, a ovo je bila i prilika da se upoznamo sa mnogim našim veterinarima. Svi smo propustili direktne sastanke licem u lice tokom nedavne pandemije i to je ovog puta podstaklo više od 1.300 učesnika.
Analiza stanja na tržištu bila je neizbežna. Suočavamo se sa brojnim izazovima:
- Afrička svinjska kuga
- PRRS
- Zabrana upotrebe cink oksida
- Smanjenje upotrebe antibiotika
- Sve veći politički pritisak
- Logistička uska grla u skoro svakoj oblasti nabavke
U isto vreme, naša situacija u lancu snabdevanja se slabo razvija:
- hrana čini više od 70% troškova farme svinja, ali nemamo uticaj na cene žitarica koje su zasnovane na cenama akcija u Čikagu i Parizu i jasno je da su kotacije u poslednje dve godine špekulativne.
Kao što smo već pomenuli, uloga tržišta u oblikovanju cena je nestala:
- Trgovinski lanci naplaćuju ogromne cene za svinjsko meso, navodeći povećanje potrošnje poljoprivrednika
- Cene energenata su se višestruko povećale, iako nisu sve zemlje energetski zavisne od Rusije
- Maloprodajni lanci vrše pritisak na klanice da smanje cene dobavljačima
- Klanice prenose ovaj pritisak na dobavljače svinja (Proizvođače)
U međuvremenu, proizvođač nije u stanju da izgladnjuje stado, primoran da kupuje hranu i energiju. Međutim, nedostatak prostora i rastući troškovi hrane guraju farmera da isporučuje svinje klanicama, uprkos niskim cenama..
Zarobljeni smo u sredini...
https://www.youtube.com/watch?v=qz57Ucb02yo